Znaš li da mozak...
Kratke činjenice o pamćenju, učenju i kvizovima, korisne za sljedeću večer za stolom.
Ljudski mozak ima otprilike 86 milijardi neurona, prema procjeni Suzane Herculano-Houzel iz 2009. godine.
Mozak čini oko 2 posto tjelesne mase, a u mirovanju troši otprilike 20 posto energije tijela.
George Miller 1956. predložio je da radna memorija drži sedam plus-minus dva podatka. Novija istraživanja, među ostalima Nelsona Cowana, govore o otprilike četiri smislene cjeline.
Metoda loci, poznata kao palača pamćenja, stara je više od dvije tisuće godina, a koriste je i suvremeni memorijski sportaši.
Pokušaj pogađanja odgovora prije nego što ga naučite poboljšava kasnije pamćenje, čak i kad pogodite pogrešno. To je efekt prethodnog testiranja.
Kad smo sigurni u pogrešan odgovor pa saznamo točan, ispravak se često pamti bolje nego kad smo bili nesigurni. Taj se efekt zove hiperkorekcija.
Hermann Ebbinghaus je 1885. na sebi proučavao zaboravljanje i opisao krivulju zaboravljanja, jedno od prvih mjerenja ljudskog pamćenja.
Riječ trivia dolazi od latinskog trivialis, što otprilike znači sa raskrižja ili običan.
Priča da je riječ quiz izmislio dublinski kazališni upravitelj 1780. u kladi smatra se legendom. Podrijetlo riječi nije pouzdano utvrđeno.
University Challenge počeo je 1962., Jeopardy! 1964., a Tko želi biti milijunaš? 1998. godine.
Fenomen vrha jezika prvi su sustavno opisali Roger Brown i David McNeill 1966. godine.
Iznenađujuća nagrada, na primjer točan odgovor kad smo bili sigurni da ne znamo, aktivira sustav nagrade u mozgu u kojem sudjeluje dopamin.
Tijekom sna mozak ponavlja i učvršćuje sjećanja. Zato je san važan dio učenja, a ne njegova suprotnost.
Skupine često znaju više nego pojedinci jer dijele pamćenje: svatko zna svoje područje i zna koga pitati za ostalo. Taj se pojam zove transaktivna memorija.