Njemački psiholog Hermann Ebbinghaus 1885. objavio je jedno od prvih istraživanja pamćenja. Učio je besmislene slogove, a zatim bilježio koliko ih se sjeća nakon različitih razmaka. Rezultat je poznat kao krivulja zaboravljanja.
Oblik krivulje
Najveći gubitak događa se u prvim satima i danima nakon učenja, a zatim zaboravljanje usporava. Točni postoci ovise o gradivu i osobi, pa se ne treba oslanjati na jedan broj. Važan je oblik: brz pad, pa blagi.
Efekt razmaka
Ebbinghaus je uočio i da se isto gradivo bolje pamti kad se uči u više kratkih razmaknutih termina nego u jednom dugom. To je efekt razmaka. Gomilanje gradiva uoči ispita može dati rezultat za sutra, ali znanje brzo nestaje.
Tjedni kviz zato je gotovo idealan oblik. Jednom tjedno dobivaš pitanja iz različitih područja, a neka se vraćaju u novom obliku. Takav ritam sprečava gomilanje i daje mozgu vremena da učvrsti ono što je naučio.
San kao saveznik
Istraživanja pokazuju da san ima važnu ulogu u učvršćivanju sjećanja. Zato je dobro kviz igrati u mirnom ritmu, a ne u noći pred ispit.
- Ponavljaj u razmacima: nakon dan-dva, pa nakon tjedan dana.
- Spavaj dovoljno, jer se sjećanja učvršćuju i tijekom noći.
- Povezuj nove činjenice s onim što već znaš.